Zbog izrazito tople zime te ranog gnježđenja kormorana Ministarstvo zaštite okoliša ukinulo je rješenja o odstrelu kormorana iz razloga ranog početka sezone gniježđenja kormorana, gotovo dva tjedna prije 15. veljače koji je uzet kao očekivani datum početka gniježđenja kormorana u Hrvatskoj. Iako je početkom godine najavljeno da bi lovačka društva uskoro mogla dobiti rješenje za odstrjel velikog vranca, do sada ta rješenja nisu došla na adrese lovačkih udruga. Isto tako, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ukinulo je odluku Ministarstva poljoprivrede, koje je ranije odlučilo da se u Hrvatskoj smije odstrijeliti 1200 jedinki ove ptice.
Obavijest ornitologa o utvrđenom početku gniježđenja kormorana Ministarstvo je primilo 29. siječnja, kao i stručno mišljenje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu prema kojem je potrebno obustaviti odstrjel kormorana jer bi zbog početka gniježđenja daljnji odstrjel mogao imati utjecaj i na gni- jezdeću populaciju ove vrste – stoji u odgovoru Ministarstva. Budući da su ribnjačarstva bila prva na redu za dobivanje dozvola za odstrjel, logično je da od odstrjela za sada neće biti ništa niti na ribolovnim vodama u Hrvatskoj.
Kormorani su postali europski problem
Do 1970. godine broj kormorana u zapadnom dijelu Europe kretao se oko 30.000 primjeraka i bio je u dugogodišnjoj ekološkoj ravnoteži. Nakon donošenja totalne zabrane lova 70-ih godina počinje porast populacije ove ptice, pa je već 1996. godine bilo više od 700.000 jedinki. Isti omjer porasta je i u Hrvatskoj. Može se reći da je u Europi, na bazi procijenjenog broja kormorana od 760.000 u 1996. godini, dnevni gubitak u ribljem fondu 342.000 kilograma ili u samo jednoj kalendarskoj godini oko 130.000 tona. Danas su ti brojevi mnogo veći.
U Republici Hrvatskoj kormoran je zaštićen Zakonom o zaštiti prirode (N.N. 54/76.). Kasnijom dozvolom odstrjela kormorana u krugu ribnjačarskih površina problem ponovno nije riješen niti poboljšan, jer je Zakonom o nošenju oružja čuvarima na ribnjacima zabranjeno nositi dugo oružje kojim se kormoran jedino može odstrijeliti. Dakle, Zakonom o zaštiti prirode kormoran je zaštićena vrsta ptice i na ribolovnim vodama ovlaštenika ribolovnog prava nema pravo odstrjela.
Odstrjel 1250 kormorana uštedio bi 8 milijuna kuna
Nekoliko je još argumenata u prilog Odluci da se onemogući dalje povećanje broja kormorana. Ribnjacima država svake godine isplaćuje velike iznose za naknade
šteta od kormorana. I razvoj ribolovnog turizma je onemogućen prekomjernim uništavanjem ribljeg fonda. Svako poribljavanje otvorenih voda se svodi samo na hranjenje kormorana. Pritom ribolovne organizacije ne ostvaruju pravo za naknadu štete, jer prema tumačenju nadležnih na otvorenim vodama nije moguće utvrditi štete na ribolovnom fondu. Ovlaštenici ribolovnog prava nemaju pravo na odštetu čak i u zimskom razdoblju kada kormorani sa smrznutih ribnjaka dolaze na otvorene vode.
Zbog toga je u studenom mjesecu prošle godine HŠRS u ime svojih članica, ovlaštenika ribolovnog prava, zatražio od nadležnih tijela Republike Hrvatske odobravanje hitnog sanitarnog odstrjela određenog broja kormorana na pojedinim ribolovnim vodama ili na neki drugi zakonom prihvatljiv način smanjivanje broja kormorana. Sam odstrjel odobrenjem Ministarstva obavljala bi lovačka društva kada dobiju rješenje kvotnog odstrjela na području gdje lovačka udruga ima svoje lovište, a unutar lovišta su vode ovlaštenika ribolovnog prava.
Još uvijek se nije krenulo u odstrjel. U proceduri je i odluka o odstrjelu i način izvršenja. Hrvatski športski ribolovni savez i ovlaštenici ribolovnog prava podržavaju odluku Bruxellesa i Ministarstva poljoprivrede.
Predsjednik HŠRS-a Vladimir Sever izjavio je za medije:
“Dobili smo kvotu od EU koju moramo odstrijeliti. Zeleni kažu da je to masakr. A ja dajem na razmišljanje svim građanima Hrvatske računicu prema kojoj se broj kormorana pomnožen sa cijenom ribe i količinom koju jedan kormoran pojede dobije takav financijski iznos štete od kojega zaboli glava. Što bismo tim novcem mogli učiniti u očuvanju naše bioraznolikosti?”, zaključuje Sever.”
Stajalište Hrvatskog športskog ribolovnog saveza i ovlaštenika ribolovnog prava je da mi ribolovci nismo protiv zaštite te vrste ptice, ali je na terenu evidentno vidljivo da ta vrsta ptice radi veliku štetu ribljem fondu, a isto tako i ribnjačarstvima koja uzgajaju slatkovodnu ribu. Populacija kormorana iz godine u godinu je sve brojnija. Iz toga razloga Hrvatski športski ribolovni savez i ribolovne udruge, ovlaštenici ribolovnog prava, podržavaju zakonsku regulativu odstrjela kormorana kako bi se spriječilo da populacija iz godine u godine bude sve brojnija i da se ubuduće održava brojnost kormorana prema mogućnostima i izdržljivosti staništa.Predsjednik HŠRS-a Vladimir Sever u svezi problematike dao je izjavu za medije.
