Krenuli su radovi na projektu uređenja i obnove Dravskih rukavaca, koji je započeo Još 2015. godine s mnogo godina kašnjenja zbog birokratskih procedura. Projekt od 4,6 milijuna eura će se ipak realizirati, barem onaj dio koji se odvija u našoj županiji. Projekt Drava Life u većini financira Europska unija, a glavni mu je ciij obnoviti stare rukavce, ali izraditi i nove, kako bi se obnovila biljna i životinjska staništa pokraj Drave, ali i u manjem dijelu rastereti vodni val kod visokih vodostaja.
Projekti na području Koprivničko-križevačke počeli su na lokacjji Legrad gdje će se otvoriti stari rukavci rijeke Drave u dužini od 1200 metara, kako bi tok ponovo bio protočan. Napravit će se i pješačka edukacijska staza od vodnog centra, koji je napravljen u sklopu projekta do samog rukavca. Slično će se napraviti i kod Donje Dubrave. Kod Novačke će se prokopati rukavac na mještu gdje ga sad nije bilo. Treći projekt je kod mjesta Botova u blizini željezničkog mosta, a tamo će radovi početi nakon što se na kraju godine dovrše radovi izgradnje novog željezničkog most.
Ovo je jedinstveni projekt u Hrvatskoj te je njegov cilj u potpunosti promijeniti upravljanje rijekama, tako da se kod uređenja izbjegne produbljivanje korita i druge invazivne mjere, a umjesto toga se raširi otok postojećim i novim rukavcima.
Radovi obuhvaćaju otvaranje starih te novih rukavaca, uklanjanje i mijenjanje obaloutvrda i ostalih vodnih građevina, kao i očuvanje retencijskih područja i prirodnih strmih riječnih obala. Navedeni zahvati uvelike će koristiti brojnim ugroženim staništima i vrstama u tim područjima. Lokacije koje bi trebale zahvaćene ovim projektom su tri km toka na djelu Stare Drave Varaždin, Donja Dubrava – Legrad u dužim od u 1,5 km kilometra, Drava kod mosta Botovo, tzv. Bontov jarek, u dužini od 1,3 kilometra, Drava u Novački dužine tri kilometra te po dva km u Miholjačkim Martincima i Podravskoj Moslavini.
Budući da je projekt još prije desetak godina, troškovi radova su poprilično porasli od tada te nositelj projekt sada, a to je WWF Austrija, mora za svaki pojedini zahvat tražiti odobrenje od Europske unije za dodatno financiranje.
Partneri na projektu su Hrvatske vode, zeleni Osijek, Udruga za zaštitu prirode WWF Austrija te Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelova prirode Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije.
